UNFPA iha Timor-Leste
Formasaun KEmON iha Hospital Nasional Dili. © UNFPA Timor-Leste.
UNFPA, ajénsia Nasoins Unidas nian kona-ba saúde no direitu seksuál no reprodutivu, habelar posibilidade ba feto no foin-sa e sira atu hala’o moris saudável no produtivu. Ida-ne'e maka ajénsia prinsipál ONU nian ne’ebé fornese ba mundu ida iha ne'ebé isin-rua hotu-hotu hó hakarak, partu hotu-hotu hó seguru no joven hotu-hotu nia potensiál hetan realizasaun.
Desde 2003, UNFPA Timor-Leste fó apoiu ba Governu Timor-Leste hodi hala’o Sensus Populasaun no Uma-kain no promove maka’as saúde no direitu seksuál no reprodutivu no igualdade jéneru nu’udár elementu xave hodi alkansa direitus umanus no dignidade umanu. Durante dékada liubá UNFPA nia asisténsia kontribui ona ba estabelesimentu servisu sosiál báziku sira no hamosu baze dadus ba sosio-demográfiku nian ba Timor-Leste.
Foku prinsipál hosi programa ne'e maka atu apoia esforsu nasionál sira hodi hetan asesu universál ba saúde seksuál no reprodutiva no direitu reprodutivu sira, aliña ho UNFPA nia rezultadu transformativu sira hodi hakotu mortalidade materna, nesesidade planeamentu familiár ne'ebé seidauk satisfás, no violénsia bazeia ba jéneru no prátika perigu sira -- hodi hatán ba prinsípiu la husik ema ida iha kotuk, hodi foka ba feto sira, foin-sa'e sira, no liuliu sira ne'ebé moris iha área rurál sira, ema ho defisiénsia no grupu populasaun xave sira.
Saúde no Direitu Seksuál no Reprodutivu ba hotu-hotu
25% hosi mane kaben-na'in sira iha Timor-Leste iha nesesidade planeamentu familiár ne'ebé seidauk satisfás, enkuantu utilizasaun métodu planeamentu familiár modernu iha de'it 26%.
Iha barreira signifikativu atu asesu ba servisus planeamentu familiár iha Timor-Leste, bele tanba falta koñesimentu, transporte, fasilidade saúde ne'ebé kompleta ho di'ak, pesoál saúde ne'ebé kualifikadu ka konstranjimentu legál.
Situasaun ne'e partikularmente difisil ba adolexente sira no ema foin-sa'e sira ne'ebé la kobre hosi Polítika Nasionál Planeamentu Familiár, maski iha taxa relativamente aas (7%) hosi isin-rua adolexente, abortu ne'ebé la seguru no abandona labarik.
Timor-Leste iha taxa mortalidade inan ida ne’ebé aas liu iha Sudeste Aziátiku (195 kada 100,000 partu moris) no 57% de’it husi partu sira hetan atendimentu husi profisionál saúde ne’ebé kualifikadu.
Falta rede kuidadus obstétriku no emerjénsia ne'ebé efetivu no asesivel no profisionál saúde sira ne'ebé kualifikadu bele ajuda esplika númeru sira-ne'e.
Prevalénsia HIV iha Timor-Leste aumenta dala sanulu entre feto isin-rua sira no atendente klínika MHRS entre 2013 no 2018. Dadus resente sujere katak epidemia la konsentra ona iha grupu populasaun xave sira, maibé mós iha populasaun jerál.
Atu hatán ba dezafiu sira-ne'e, UNFPA:
- Harii kapasidade rekursu umanu sira iha área saúde seksuál no reprodutiva (SRH)
- Hola no jere produtos saúde reprodutiva nian
- Halo advokasia ho ema sira ne'ebé halo polítika ba integrasaun servisu sira SRH no VBJ nian iha fasilidade saúde sira
- Hametin rede Kuidadus Emerjénsia Obstétriku no Neonatu (KEmON) liuhosi fornese servisus sira ba traballadór sira saúde nian hamutuk ho populasaun xave sira, pesoál fardadu no membru komunidade sira hodi fornese pakote prevensaun HIV ne'ebé kompriénsivu, ne'ebé inklui asesu ba kondom no lubrikante sira, teste ba HIV no MHRS sira seluk no referénsia ba tratamentu.
